Zabava-citati

Ako se čitanje knjige pretvori u noćnu moru i samokažnjavanje, to znači da se čitalac uhvatio u koštac s djelom koje ga uveliko prevazilazi.

21.10.2018.

DRAGA OMLADINO


Ja imam nadu da ćete vi, danas ili sutra, promijeniti taj hipokrizijom okaljani mentalitet, mentalitet čija se vještina ogleda u skrivanju dugoročnih ciljeva i uljepšavanju zlobnih namjera. Po mome mišljenju, prva faza u stvaranju mira i sigurnosti jest u ispravljanju mentaliteta koji proizvodi nasilje. Dok politikom Zapada dominiraju dvostruka mjerila, i dok se terorizam u očima njegovih moćnih sponzora dijeli na dobri i loši, i dok interesi vlada imaju preimućstvo nad humanim i etičkim vrijednostima, nema potrebe da na drugim mjestima tragamo za korijenima nasilja.

Nažalost, ti su korijeni kroz dugi niz godina prodrli i u dubinu kulturnih politika Zapada, oblikujući jednu “soft” i tihu agresiju. Mnoge su zemlje u svijetu ponosne na svoju autohtonu, domaću i nacionalnu kulturu. Govorim o kulturama koje su snagom svojega sazrijevanja i plodnosti stotinama godina hranile ljudske zajednice. Ni svijet islama u tome nije nikakav izuzetak. Međutim, u savremenom dobu svijet Zapada, koristeći se sofisticiranim sredstvima, insistira na kulturnoj klonifikaciji i unifikaciji svijeta. To nametanje kulture Zapada drugim narodima i omalovažavanje pojedinačnih neovisnih kulturnih obrazaca smatram izuzetno štetnim, tihim nasiljem. Ponižavanje bogatih kultura i vrijeđanje/skrnavljenje njihovih najpoštovanijih elemenata dešava se u situaciji u kojoj “zamjenska” kultura uopće nema kapaciteta za tako vrsnu alternaciju. Na primjer, “agresivnost” i “moralni promiskuitet” pretvoreni su, nažalost, u dva glavna elementa kulture Zapada, reducirajući njezin kredibilitet i prihvatljivost čak i u njenim kolijevkama. Sada se postavlja pitanje: Jesmo li mi “grješni” ako ne želimo agresivnu/ratobornu, vulgarnu kulturu koja izmiče svakoj vrsti duhovnosti? Bit ćemo inkriminirani ako stanemo na put destruktivnoj poplavi koja se u liku raznoraznih pseudoumjetničkih izraza sručuje na našu omladinu? Ja ne poričem važnost kulturnih povezanosti. One su uvijek polučivale razvoj, sazrijevanje i uzajamno obogaćivanje, ali samo ako su uozbiljivane u prirodnim okolnostima, u ozračju poštivanja zajednice koja je predmetom takvih upliva. U suprotnom, neharmonične, nametane veze polučuju neuspjeh i štetu. Sa potpunim žaljenjem moram kazati da prezrene skupine, kakav je ............., jesu plod takvih neuspjelih “brakova” s uvoznim kulturama. Da je problem zaista samo doktrinarne/teološke naravi, onda bi takve pojave u svijetu islama morale postojati i prije kolonijalnog doba, a historija svijeta islama svjedoči suprotno. Pouzdani historijski dokumenti bjelodano pokazuju kako je susretanje kolonijalizma sa jednim odbačenim ekstremnim mišljenjem, i to u srcu jednog beduinskog plemena, posijalo sjeme radikalizma u ovoj regiji. Jer, kako bi, u suprotnom, iz jedne od najetičnijih i najhumanijih religijskih ideja u svijetu – u čijem je temeljnom tekstu ubijanje jednoga čovjeka poistovjećeno s ubijanjem cijeloga čovječanstva – moglo poniknuti takvo smeće kakav je .........? Valja se, nadalje, zapitati zašto ljudi rođeni u Evropi i intelektualno i duhovno odgajani u evropskome okruženju bivaju privučeni takvim skupinama. Je li moguće povjerovati da ti ljudi nakon jednog ili dva putovanja u ratna područja odjednom postaju tako ekstremni da su spremni mecima rešetati svoje sunarodnjake? Sigurno je da se ne može prenebregnuti ni jednoživotna nezdrava kulturna hrana u jednom kontaminiranom okruženju koje porađa nasilje. S tim u vezi bi trebalo doći do jedne obuhvatne analize koja bi razotkrila skrivene i otvorene kontaminiranosti društva. Možda je duboka mržnja, nastajala u srcima pojedinih slojeva zapadnih društava tokom godina ekonomskog i industrijskog procvata, na tragu nejednakosti i gdjekad pravne i strukturalne diskriminacije, stvorila komplekse koji sada svako malo, na jedan bolestan i maničan način, pokazuju svoje lice. U svakom slučaju, vi ste ti koji trebaju razgrnuti površinske slojeve svojih društava, pronaći čvorove i pritajene mržnje, driješiti ih i uklanjati. Rascjepe treba popunjavati, pukotine popravljati, a ne dodatno doprinositi njihovome produbljivanju. Velika pogreška u borbi protiv terorizma jest u ishitrenim reakcijama koje doprinose daljem cijepanju. Svaki ishitren i nagao postupak koji doprinosi izolaciji, zaplašivanju i zebnji muslimana Evrope i Amerike, koji broje milione aktivnih i odgovornih članova društva u kojem žive, svaki postupak koji bi doprinio njihovom dodatnom obespravljivanju i društvenoj marginalizaciji, ne samo da neće riješiti problem već će produbiti razdaljine i proširiti netrpeljivosti. Ukoliko dođe do legalizacije i legitimizacije površnih i afektivnih rješenja, to će pojačati postojeće polarizacije i k tome još otvoriti puteve u nove krize. I ništa više. Prema dostupnim izvješćima, u nekim evropskim zemljama uvedeni su propisi koji podstiču građanstvo na uhođenje i špijuniranje njihovih muslimanskih sugrađana. Takva su ponašanja nepravedna i svi znamo da nepravda, htjeli ne htjeli, po svojoj prirodi ima učinak bumeranga. A muslimani i ne zaslužuju takvu vrstu nezahvalnosti. Svijet Zapada dobro poznaje muslimane već stoljećima. I onda kada su zapadnjaci bili gosti na tlu islama, mjerkajući bogatstva svojih domaćina, i onda kad je Zapad ugostio muslimane, koristeći se njihovim radom i mišljenjem, uglavnom su od muslimana vidjeli samo ljubaznost, blagonaklonost i strpljivost. Zato želim da vi, mladi ljudi, na osnovu ispravne spoznaje, snagom dubokoumnosti i poučeni onim neprijatnim iskustvima, udarite temelje jednoj ispravnoj, časnoj i dostojanstvenoj interakciji sa svijetom islama. U tom slučaju, u bliskoj ćete budućnosti vidjeti kako će zgrada nastala na tim temeljima svojom sjenkom pouzdanja i povjerenja napraviti hlad svojim graditeljima, podariti im toplinu mira i sigurnosti, a čitavome svijetu osvijetliti put u jednu bolju budućnost.


Zabava-citati



Dobro došli na zabava-citati

Društvene mreže

Dobro došli na zabava-citati




Dobro došli na zabava-citati

Aforizmi pročitaj



Čvoruga na glavi– spomenik izdvojenom mišljenju.



Neprijatelj je izmislio munjeviti rat a mi dugotrajnu pobedu.


Velika je nesreća
kad čovek
ne zna šta hoće,
a prava katastrofa
kad ne zna šta može.


muškarčeva preterana dobrota: da vas
žena voli ženski, morate sa njom
postupati muški.


RADIJE GLADUJEM. NEGO DA
GUTAM GLUPOSTI KOJE Ml
SERVIRAJU SVAKODNEVNO.


PRAZNIH DŽEPOVA OSTANE
SE I PRAZNIH STOMAKA.
JEDINO GLAVA OSTAJE PUNA. BRIGE.




Naj naj

BROJAČ POSJETA
1650

Powered by Blogger.ba